Category Archives: AKTYALITE

Nou Pèdi premye kanaval solo Mr. Blue Haiti: se yon omaj ak tout tradisyon nou pèdi yo

Kanaval se yon tradisyon ke anpil Ayisyen pa janm negosye. Nan moman sa a, moun nan diferan domèn fè anpil kòb, sitou bò kote atis nou yo. Epòk sa pote anpil bèl opòtinite, e se nan moman sa anpil atis pwouve kapasite yo plis, sa ki pèmèt gran piblik la fè konesans ak yo atravè mereng kanavalès yo sou pakou a. Si yon atis soti yon bèl kanaval epi li fè yon gwo hit nan yon ane, li ka tou di ke rès ane a ap bèl nan men l paske nan epòk sa, nou souvan dekouvri anpil atis nan HMI la.

Sa fè plizyè ane depi pèp Ayisyen an pa t ka danse kanaval akoz pwoblèm ensekirite ki te grav anpil. Pèp la te gen yon nostalji, yo te anvi danse. Ebyen, Ministè Kilti a te anonse ke pou ane 2025 lan, kanaval la ap fèt nan vil Fòlibète.

Aprè anons sa a, plizyè atis ak gwoup mizikal te pran chemen estidyo pou yo kapab mete deyò mereng kanavalès yo. Pami yo, nou jwenn Mr. Blue Haiti, yon jèn atis k ap milite depi kèk ane nan HMI la, ki mete deyò premye mereng kanavalès li.

Nou Pèdi” se tit Mr. Blue chwazi avèk anpil atansyon. Selon Mr. Blue Haiti, kanaval sa a se yon referans a sa peyi a te pèdi pandan tan lontan. Kanaval “Nou Pèdi”, premye kanaval solo Mr. Blue Haiti, li se yon omaj a tout tradisyon nou pèdi yo.

Kanaval ayisyen an se pa sèlman yon selebrasyon mizikal, men se yon moman pou sonje, selebre eritaj epi reflechi sou sa nou ye kòm nasyon. Se nan kad sa, atis la, Mr. Blue Haiti, vrè non li se Moise Marcel Junior, soti premye kanaval solo li: “Nou Pèdi”. Tit sa a li pa t chwazi l o aza; li pote yon chay emosyonèl ki rann omaj a tout sa peyi a te pèdi pandan tan lontan, soti nan tradisyon kiltirèl, eritaj, e menm lespri kolektif ki te fè nasyon an inik. Mr. Blue Haiti pa sèlman ap selebre kanaval la, men li sezi yon opòtinite pou pote yon mesaj fò sou enpòtans sa yo ki te fè peyi a inik ak sa ki ka toujou genyen valè. Tit “Nou Pèdi” pa sèlman pale de yon mank, li se yon apèl pou rekonstwi sa peyi a te genyen, e li se yon plededwaye pou restorasyon nan tout sa nou te pèdi pandan tan difisil yo.

“Nou Pèdi” se yon tit ki sòti nan kè Mr. Blue Haiti, yon atis ki santi anpil kè sote sou sa peyi a te ye nan tan lontan, e ki pa ka fèmen je sou jan n ap inyore yon seri tradisyon ki te fè fyète nou kòm pèp. Kanaval sa a se pa sèlman yon selebrasyon mizikal, men se yon apèl fò pou refleksyon sou jan anpil bagay nan kilti nou ap disparèt. Mr. Blue Haiti eksplike, “Pou janm wè peyi a pèdi tout sa li te posede kòm tradisyon ak eritaj. Mwen te di, si m ap fè yon kanaval, se tit sa sèlman m te ka bay. E menm si m te bay yon lòt tit, li toujou t ap sanble avèk tit ‘Nou Pèdi’ a.” Li se yon fason pou fè sonje tout sa ki te fè peyi a inik e ki sòti nan tradisyon nou yo. Li se yon refleksyon sou sa nou te genyen, sa nou pèdi, ak sa nou dwe kontinye prezève.

Se premye fwa Mr. Blue Haiti pwopoze yon kanaval solo, e sa gen anpil siyifikasyon pou li. Li soti nan yon anviwònman kote li te toujou renmen tande kanaval, men li te deside ke ane sa a ta dwe moman pou li pwouve tèt li kòm yon atis endepandan. Nan pwen sa a, li te deside mete sou pye yon kanaval pou tout moun wè ke li kapab pote yon nouvo valè nan tradisyon kanaval la.

Malgre sitiyasyon peyi a ak mank de sipò finansye, Mr. Blue Haiti te fè kanaval la poukont li. “Non, mwen pa jwenn sipò antrepriz; tout bagay fèt a fòs mwen,” li fè konnen. Sa se yon temwanyaj de detèminasyon, paske li te vle fè yon kanaval ki pou make istwa, yon kanaval ki pote yon mesaj fò. Se yon kanaval ki sòti dirèkteman nan kè li, nan pasyon li ak nan sa li kwè kòm yon misyon pou prezève sa peyi a te ye anvan tout bagay te kòmanse vin lèd konsa nan peyi a.

Mr. Blue Haiti te toujou renmen tande kanaval ki te deja fèt yo, men li pa t pran sa k te deja fèt kòm yon modèl. “Non, mwen pa t enspire pa okenn atis oswa gwoup. Mwen pa t tande okenn kanaval jiskaske mwen ka fè yon bagay ki inik, yon kanaval ki soti nan kè mwen e ki pote pwòp mesaj mwen.” Sa ki te enpòtan pou li se pa sèlman pote bèl mesaj nan mizik la, men tou sa li te vle di ak kanaval sa a. Li te montre anpil moun kapasite li kòm yon atis pou l fè on kanaval, e malgre difikilte yo, li te montre ke li ka fè yon kanaval avèk fòs pèsonèl li ak talan l. Kanaval li a gen yon vayb ki vrèman bèl e li akonpanye l ak yon bèl videyo tou.

Mr. Blue Haiti se yon enjenyè son ak beat maker, li fè konnen ke se pa li ki fè enstrimantal kanaval la, men se li menm ki travay dirèkteman nan miksaj la. “Se pa mwen ki fè enstrimantal kanaval la, men se mwen ki mixer kanaval la,” li di.

Nou Pèdi  sèvi kòm yon kanaval ki renouvle, ki onore tradisyon nou yo epi ki pèmèt tout moun sonje sa ki te bon nan peyi a. Mr. Blue Haiti montre ke, malgre tout defi ak obstak, toujou genyen espwa – yon dezi pou rann sa yo te pèdi tounen nan lavi ak nan tradisyon. Se yon apèl fò pou tout Ayisyen, pou nou pa janm bliye sa ki fè nou inik kòm pèp, e pou n kontinye lite pou sa nou kwè.

“Nou Pèdi” se yon kanaval ki pwouve ke atis yo toujou gen kapasite pou pote chanjman, menm nan pi gwo defi.

 

Graduation de la 5e promotion de L’EJEP

Dimanche 9 février 2025, à l’église Sichem de Lamardelle, s’est déroulée la cérémonie de graduation et de prestation de serment de plusieurs étudiants en Informatique, Photographie, Cosmétologie et Anglais.

Les gradués ont également suivi une formation axée sur les règles et les techniques de l’entrepreneuriat, conformément aux standards nationaux. “La professionnalisation de la jeunesse est une nécessité incontournable pour relever les défis modernes”, a souligné Icaphens Joseph, administrateur de L’EJEP .

Le pasteur Pierre Antoine Marlan, parrain de la promotion, en a profité pour féliciter les gradués pour ses performances remarquables où des résultats historiques ont été atteints malgré un contexte difficile.

L’administration de L’EJEP réitère son rôle clé dans la formation professionnelle de la jeunesse haïtienne. Les responsables vont continuer dans leurs efforts visant à moderniser les cours et à renforcer la capacité du personnel.

Balouwis: yon jèn chantè evanjelik ki ofri vwa l bay Bondje

Nan mizik evanjelik ayisyen an, kèk vwa depase melodi pou vin mesaj ak gid espirityèl. Wislin Lubin, ke tout moun konnen sou non Balouwis, se youn nan yo. Avèk mizik li, li pote emosyon, leson, ak limyè pou moun k ap chèche laverite.

YON WOUT KI KÒMANSE NAN LEGLIZ

Balouwis grandi nan legliz kote li te pase pa divès koral avan li vin maestro. An 2016, li lanse karyè solo li, men li rete konekte ak rasin li yo. “Mwen vle fanatik yo idantifye m kòm yon chantè evanjelik,” li di.

MIZIK POU FÒME AK ENFÒME

Pou li, mizik se pa sèlman pèfòmans, men yon lekòl lavi. Li vle ede moun konprann Labib epi ranfòse lafwa yo. “Chak mo, chak nòt gen yon sans,” li eksplike.

MWEN KONTE SOU OU” : YON PRIYÈ AN MIZIK

Nan dènye mizik li “Mwen Konte Sou Ou”, li adrese Bondye dirèkteman. Se yon chante sou lafwa ak konfyans nan moman difikilte. Videyo ki akonpaye l ajoute plis emosyon ak espirasyon.

TRAVAY DI MALGRE DÈFI YO

Malgre mank sipò finansye, Balouwis kontinye ak detèminasyon. “Defi yo ap toujou la, men se yo ki pèmèt mwen grandi,” li di. Li vle kolabore ak Medjy ak Wendy epi gaye mizik li pi lwen pase Ayiti.

YON MESAJ POU JÈN ATIS YO

Pou jenerasyon k ap vini yo, li di: “Fòk nou gen pasyans epi pa kite anyen dekouraje nou.” Mizik li se pa sèlman yon chante, men yon misyon. Fanatik li yo ka swiv li sou YouTube.

 

Lavi Pòtoprens : Skant & Pitit Nago crient à tue-tête

Depuis un certain temps, le pays est confronté à une variété de cas de violence tels que le kidnapping, le viol, l’assassinat, etc. Ce fléau a eu des répercussions majeures dans le secteur musical haïtien. Les grands festivals et bals sont délocalisés vers les États-Unis et les difficultés de promotion sont parmi les défis auxquels sont confrontés les artistes qui demeurent en Haïti. En réalité, pour ces artistes qui ne sont pas encore arrivés dans un pays, où ils pourront montrer leur talent et gagner de l’argent, ils ne savent pas à qui se tourner. SKant & Pitit Nago, deux jeunes artistes en herbe, font part dans leur dernier opus intitulé “Lavi Pòtoprens” de leur mécontentement face à la souffrance de la population.

Skant, de son vrai nom Smorkendy Belizaire, est originaire de Jérémie et a débuté dans la musique en 2018 en interprétant certaines musiques de ses modèles. En 2022, Skant démarre officiellement sa carrière avec un morceau intitulé “Game Sansi”. Belizaire s’engage à chanter des musiques engagées pour contribuer au développement de notre société.

Quant à Pitit Nago, originaire de Port-au-Prince, répond au nom de John Stanley Marseille. Son travail consiste à promouvoir la culture haïtienne. C’est pour cela qu’il se fait surnommé Pitit Nago, un nom repéré dans le vodou haïtien. En prônant un changement radical pour la société haïtienne, il nous incite à prendre conscience de notre culpabilité.

La capitale haïtienne est celle où les actes de banditisme sont les plus répandus en raison de l’insécurité qui règne dans différentes villes du pays. SKant et Pitit Nago sont conscients des problèmes et décident de faire passer un message révoltant pour sauver le pays, en commençant par la capitale haïtienne.

La situation du pays est le sujet de ce texte musical qui dépeint une réalité douloureuse. Ce texte musical met en lumière les différents ras-le-bol de la population, incluant les personnes qui perdent leur vie quotidiennement, une jeunesse désorientée et l’insouciance de l’État. “Souf nou bouke, nanm nou bouke. Twòp san koule, twòp moun tonbe. Malgre n devwe, nou tou echwe se tout Pòtoprens k ap rele anmwey” Pitit Nago entame le refrain.

“Jèn yo pran move chimen, Ayiti pa gen vi fatra, dlo sal anyen p ap fonksyone. Nou pa wè klè, nou ap goumen antre nou, n ap vann vye imaj, n ap plede pati kite peyi a ale pase mizè nan lòt peyi, nou pèdi tout sans patriyotism nou bliye si n pa gen peyi derechanj fok nou sispann, fok Ayiti chanje fok nou viv alez” a poursuit Pitit Nago.

SKant explique que notre société opère de la même manière qu’une horloge qui affiche un compte à rebours. “Olye n pipre nou pi lwen tout limyè nou te genyen yo etèn sou nou. Chak grenn ayisyen ki jwenn on bous kal etidye nan yon lòt peyi nou di sa benefik men diplòm li di li p ap vin ayiti ankò. Yon rad blan ki detenn depi ap blaze se menmjan gen politisyen nou te kwè nan yo ki fè move wout la kounya yo vin blaze nou pa fè yo konfyans ankò” a-t-il chanté.

Malgré les épreuves que nous traversons, SKant et Pitit Nago nous encourage à faire preuve de patriotisme. Il est temps de mettre un terme à la guerre entre les fils et filles du pays. Il met en garde toutes les personnes qui pensent qu’elles ont d’autres pays. Notre seul patrie, c’est Haïti. Nous devons l’aimer et chercher à protéger notre souveraineté pour que chaque haïtien puisse se sentir bien dans son pays.

De nombreux artistes ont déjà exprimé leur préoccupation concernant la situation du pays, mais “Lavi Pòtoprens” est un message de plus qui sensibilise aux autorités haitienne et à la population de prendre conscience de leurs responsabilités. Les artistes vous garantissent que ce ne sera pas la dernière musique pour sensibiliser la population. Ils annoncent qu’il y aura d’autres projets à venir très prochainement.

 

Titi Congo yon atis ki chante mizik ki gen nanm

Steevens Dormil, anpil moun konnen sou non sèn Titi Congo se yon chantè epi konpozitè. Li leve nan yon fanmi kote mizik te toujou prezan, e se youn nan rezon ki fè yo te ba li prenon sa a ki se Steevens, yon non ki soti nan Stevie Wonder. Se te yon jenerasyon ki renmen mizik anpil, e sa te kontribye anpil nan fòmasyon atis la.

Kòm anpil lòt atis, Titi Congo te kòmanse chante nan legliz kote li te patisipe nan plizyè koral. Lè li te fè premye pèfòmans solo li, sa te fèt nan yon ti fèt ke klas li t ap òganize, kote li te chante yon mizik Wanito ki rele “Banm Parenn”. Se depi lè sa li te kòmanse pran chante plis o serye lè li te wè jan elèv yo te enpresyone.

Karyè pwofesyonèl Titi Congo te kòmanse nan lane 2012 lè li te fòme premye gwoup mizikal li, ki te pote non “Masters”. Apre sa, li te pase nan de lòt gwoup ankò, ki se “Amazone” ak “Ekilib”. Li te lanse karyè solo li nan lane 2018, e depi lè sa, li te kòmanse jwe nan anpil gwo evènman.

Kòman anpil moun te dekouvri l?

Titi Congo te lanse premye albòm li, “Transcendance”, ki te pèmèt anpil moun dekouvri l. Nan albòm sa a, li te gen 2 mizik ki te vin trè popilè, “J’ai trouvé ma reine” ak “Veye m avè yo”.

Nan fen ane 2024 ki sot pase a, atis la te lanse dezyèm albòm li ki se Nou Djougan, ki te soti premye novanm. Albòm espirityèl, li gen kat gwo atis nan HMI ki kolabore avèk li, li gen  Reginald Cange, BIC Tizon Dife, Belo ak Kebert Bastien. Sa a montre yon chanjman nan direksyon mizikal Titi Congo, kote li ap pwoche plis ak rasin mizikal li yo.

Nou jwenn nan albòm sa a yon melanj de mizik rasin ak mizik elektwonik, ki se Racitronix yon nouvo konsèp Titi Congo kreye epi pote sou nouvo albòm Nou Djougan an. Konsèp sa a montre yon melanj ant mizik tradisyonèl ayisyen an rasin  ak son modèn, ki fè l sonnen byen epi inik.

Men diferan pwodiktè ki travay sou pwojè sa : Mackendy Marcelain, Walky Pierre, Baby Auguste, RJ Beat, Nathanaël Cineus ak Angello Lizius. Se ansanm pwodiktè sa yo ki te ede fè konsèp Racitronix la sonnen byen nan zòrèy nou.

Titi Congo se yon atis ki gen anpil potansyèl e li enpòtan nan HMI la. Li toujou ap mete sou pye nouvo inisyativ mizikal ki fè l distenge tèt li nan endistri a.

TOU O ZANTIY YON NOUVO EP KRESH ANONSE POU AVRIL 2025

Tou O zantiy yon nouvo EP Kresh Prevwa soti nan mwa avril 2025 ki ap gen sou li 6 mizik, plis yon bonis track.
Dancehall music ak sonorite modèn se estil sa yo ki ap domine sou EP sa. Mizik yo prezante yon melanj de estil ki enspire pa mouvman Dancehall pandan y ap entegre yon son ki nouvo, sa ki fè mizik yo pral plis atire jèn ki nan ven ak trantèn yo.

Kresh chwazi non Tou O Zantiy a paske li gen anpil siyifikasyon. Pou li sa reprezante yon angajman nan defann kilti ayisyen an, franse ak karayibeyen an nan tout aspè, espesyalman lè li pale de Kreyòl. Kresh vle defann lang lan atravè Dancehall, e li kwè ke sa a se yon fason pou pote enèji pozitif nan peyi Dayiti epi fè Dancehall ayisyen an fè plis bri entènasyonalman. Li konsidere Tou O Zantiy kòm yon batay pou sa k ap viv nan vilaj yo, moun ki pa gen aksè fasil nan kapital la, men ki renmen Dancehall e ki sèvi ak li pou bay fòs.

Mesaj Kresh vle bay atravè EP sa se lanmou, koneksyon ant moun e pou bay lavi bon enèji. Li vle mete aksan sou lanati, lanmou moun ak moun, e defann koz sa ki pi  fèb yo, espesyalman pou bay black women yo lanmou ak sipò yo merite. Kresh ajoute yon ti touche espesyal, “Tell ’em seh waguann ti mal,” pou bay yon vibe pozitif nan mizik li yo.

Kresh kolabore ak anpil jèn talan nan EP sa, ki sòti nan Dancehall Family. Nou ap jwenn Chosen, Leidea, Myster-Z Greatman, Pitit Madanm nan, MCM, ak Tito Beatz. EP a benefisye de travay plizyè moun. Kòm grafis DJBest se te yon moun ki pote kontribisyon enpòtan nan aspè vizyèl la, pandan François Laurentz Vhansky, Badjo Clermont ak Bouzi Tcherry Snerlin (Kresh) te jwe yon wòl enpòtan nan direksyon atistik la. Li  gen plizyè pwodiktè ki travay sou li, tankou:

Tito Beatz
– Chosen
– BF
– Dhavaldy
– Horby
– Polo Guitar 

Ki mizik ou pi rennmen sou EP a ?

Kresh pataje ke chak mizik sou EP a gen yon enèji inik e se yon bagay ki touche l nan diferan fason. Li di:

– “Bonjou Soley” se mizik ki soti nan kè li, li konsidere l kòm nanm li, paske mizik sa a ap pote limyè e se yon envitasyon pou chanje peyi a.
– “Single Mada” se yon mizik ki rakonte istwa yon manman ki ap leve pitit san papa, yon mesaj pou defann fanmi monoparantal, ki gen pwoblèm yo.
– “Lejand” se yon lòt mizik kote Kresh onore moun k ap bay fòs, li salye lidegid yo ak karaktè yo ki kontinye enspire li sou wout li.

Majorite nan tèks yo se li menm ki ekri yo epi l jwenn sipò Mister9 ak kèk lòt atis sa ki montre angajman li nan pwojè a e kijan li santi sa li ap kreye.

Pwodiksyon EP a pa t pran twòp tan nan studio, paske li te deja planifye l pandan l ap travay sou pwojè album Mouin Ev3’w ki ta pral sòti nan Oktòb 2024. Li ajoute ke travay sou EP a te fèt pandan yon pwosesis ki pi detaye ki gen ladan analiz ak estrikti byen defini. Sa te pèmèt li kreye yon pwojè ki byen balanse anvan l lanse Tou O Zantiy.

Èske li te fasil ou difisi l pou w pwodui chak grenn mizik ?

Kresh konfime ke pwodiksyon an te fasil anpil paske li te konn sa l ap fè e li te gen yon ekip ki te pote enèji pozitif. Sepandan, li mansyone ke anpil difikilte ap vini nan lavi yon atis. Gen moman lè atis yo fè fas ak soufrans ak difikilte finansye, epi Kresh pataje eksperyans li sou sa, sou kijan li te nan moman difisil kote li menm te oblije viv nan kondisyon ki pa t fasil. Li remèsye tout moun ki te ede l atravè vwayaj sa a e li priye pou yo.

Avèk anpil pasyon, travay di ak lanmou, Tou O Zantiy rive fèt. EP sa a se pral yon nouvo etap nan karyè Kresh ki pral  pote nouvo vayb nan mizik Dancehall la. Li anonse l pou mwa Avril k ap vini la rete branche.